Muška neplodnost: uzroci, simptomi i mogućnosti lečenja

Ključne poruke

  • Na mušku plodnost mogu uticati genetski, hormonski i faktori životne sredine. Među uzrocima su najčešći problemi sa proizvodnjom ili kvalitetom spermatozoida.
  • Glavni znak muške neplodnosti je poteškoća pri začeću, ali postoje i drugi mogući simptomi, kao što su problemi sa ejakulacijom i smanjen polni nagon.
  • Lečenje muške neplodnosti se razlikuje u zavisnosti od osnovnog uzroka i može uključivati hormonsku terapiju, hirurški zahvat, tehnike potpomognute oplodnje ili promene životnih navika.

Muška neplodnost je često zanemaren vidik planiranja porodice, sa mnogim uzrocima i posledicama, a sve se vrte oko jedne male ćelije… Da bi razumeo probleme muške plodnosti, najpre je važno da saznaš kako spermatozoidi nastaju i kako putuju do svog konačnog odredišta– ženske jajne ćelije.

Putovanje spermatozoida

Muški reproduktivni sistem je složeni sistem u kojem se spermatozoidi stvaraju, razvijaju, mešaju sa hranjivim tečnostima a zatim se izbacuju tokom ejakulacije. Ovaj proces kontrolišu brojni hormoni, prvenstveno folikulostimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon (LH) i testosteron.1

pubic bonestidna kost
ductus deferenssemenovod
penispenis
spongy urethramokraćna cev (uretra)
seminal vesiclesemeni mehurić
bladdermokraćna bešika
prostate glandprostata
epididymispasemenik (epididimis)
testistestis (semenik)
scrotummošnice (skrotum)

Ceo proces započinje u testisima, dva jajolika organa bezbedno smeštena u skrotumu, ih okružuje i štiti. Testisi su odgovorni za proizvodnju spermatozoida i testosterona. Nakon što se spermatozoidi stvore, premeštaju se u epididimis, zavojitu cev iza svakog testisa u kojoj u potpunosti sazrevaju. Organizmu je obično potrebno više od 70 dana da stvori nove spermatozoide.2,3

Tokom ejakulacije spermatozoidi napuštaju epididimis i ulaze u semenovod, koji ih prenosi prema uretri. Na tom putu mešaju se sa semenom tečnošću iz semenih mehurića, prostate i bulbouretralnih žlezda koje se nalaze ispod prostate. Ta mešavina, koja se sastoji od nekoliko procenata spermatozoida i ostatka tečnosti, čini ono što nazivamo spermom. Ova tečnost hrani spermatozoide i omogućava im da se kreću. Takođe sadrži bistri sekret koji pomaže u podmazivanju mokraćne cevi i neutralizaciji kiselosti vaginalne sredine, koja bi mogla oštetiti spermatozoide.4,5

Tokom polnog odnosa spermatozoidi putuju kroz grlić materice u matericu i jajovode. Tamo mogu da prežive do pet dana.6 Ako se spermatozoidi i jajna ćelija sretnu u jajovodu u vreme ovulacije, taj susret može dovesti do oplodnje i, na kraju, do začeća.

Međutim, vaj reproduktivni proces je veoma osetljiv i ponekad stvari ne odvijaju se kako bi trebalo. Na mušku plodnost mogu uticati genetika, nivoi hormona i izloženost faktorima životne sredine.

Šta uzrokuje mušku neplodnost

Prirodna muška reprodukcija zavisi od dva ključna faktora – zdravih spermatozoida i erekcije sa mogućnošću ejakulacije. Poteškoće se mogu pojaviti bilo gde u ovom procesu.

Problemi sa proizvodnjom zdravih spermatozoida predstavljaju jedan od najčešćih uzroka muške neplodnosti. Neki muškarci mogu imati poteškoće sa neplodnošću jer ne proizvode dovoljno spermatozoida ili ih uopšte ne proizvode.

Mali broj spermatozoida može biti uzrokovan opstrukcijom semenovoda, koja nastaje kada se zapuše kanali koji prenose spermatozoide iz testisa do mokraćne cevi. Neki muškarci su rođeni bez semenovoda, a kod drugih se opstrukcija može javiti usled infekcije, povrede ili prethodnih operacija u karlici.7,8 U svakom slučaju, spermatozoidi ne mogu dospeti u ejakulat, što dovodi do muške neplodnosti.

Opstrukcija semenovoda je prilično česta i odgovorna za približno trećinu slučajeva muške neplodnosti.9 Međutim, simptomi možda neće biti očigledni sve dok par ne pokuša da ostvari trudnoću.10

Ostali uzroci muške neplodnosti uključuju nedovoljno razvijene ili nezrele spermatozoide, kao i spermatozoide koji nisu sposobni da se pravilno kreću. To znači da spermatozoidi ne mogu stići do jajne ćelije čak i ako ih ima dovoljno. Ponekad nepravilan oblik spermatozoida, poput deformisane glave ili dvostrukog repa, otežava njihovo kretanje.11

Retrogradna ejakulacija je stanje koje utiče na pravac kretanja semene tečnosti tokom ejakulacije. Umesto da izlazi iz penisa, semena tečnost vraća se u mokraćnu bešiku. Odatle naziv „retrogradna“, što znači obrnuta. Retrogradna ejakulacija nije štetna ni bolna, ali može dovesti do muške neplodnosti jer spermatozoidi ne završe tamo gde su potrebni za prirodnu oplodnju.

Iako ređe, probleme usled neplodnosti mogu uzrokovati i varikokele. Ovo stanje karakterišu proširene, natečene vene u skrotumu. Tačan uzrok nastanka varikokela nije u potpunosti poznat, ali one se obično razvijaju postepeno i najčešće se javljaju kod mladih muškaraca. Većina varikokela je bezopasna i često ne zahteva lečenje, ali jedno od njihovih neželjenih dejstava je povišena temperatura u testisima, što može uticati na proizvodnju spermatozoida. Pored toga, izloženost polnih organa visokim temperaturama, na primer u hidromasažnim kadama ili saunama, takođe je faktor rizika, kao i primena pojedinih lekova. Tu spadaju lekovi za lečenje čira na želucu, psorijaze, depresije i povišenog krvnog pritiska.

Koji su znakovi muške neplodnosti

Glavni znak muške neplodnosti je nemogućnost ostvarivanja trudnoće. Ponekad nema drugih simptoma, ali muška neplodnost može biti propraćena problemima sa ejakulacijom, smanjenim seksualnim nagonom ili poteškoćama u održavanju erekcije. U nekim slučajevima muškarci mogu osećati bol, oticanje ili kvržicu u području testisa. Ako je osnovni uzrok hromosomski ili hormonski, neki muškarci mogu primetiti i uvećanje dojki ili smanjenu količinu dlačica po telu.12,13

Dijagnostikovanje muške neplodnosti

Kada se ispituju uzroci muške neplodnosti, lekari najpre obavljaju razgovor o eventualnim prethodnim bolestima i polnom razvoju u pubertetu, nakon čega sledi fizički pregled genitalija. Zatim se radi analiza semene tečnosti, kojom se procenjuju broj spermatozoida, njihov oblik i pokretljivost. Obično se uzimaju najmanje dva uzorka semene tečnosti u razmaku od nekoliko dana.

Dalja dijagnostika može uključivati hormonske i genetske analize, kao i ultrazvučni pregled. Krvni testovi koriste se za proveru nivoa hormona i isključivanje drugih mogućih uzroka. Kada se sumnja na zapušenost semenovoda, lekar može uraditi biopsiju testisa kako bi proverio da li se spermatozoidi normalno proizvode.

Šta možeš uraditi u borbi protiv muške neplodnosti

Lečenje muške neplodnosti zavisi od njegovog uzroka. Na primer, ako je uzrok nizak nivo testosterona, lekar može propisati terapiju za uspostavljanje hormonske ravnoteže.

Sa druge strane, hirurški zahvat može biti efikasan način lečenja fizičkih problema poput zapušenih semenovoda ili varikokela. Postupak nazvan varikokelektomija se koristi za uklanjanje proširenih vena u skrotumu koje mogu biti uzrok smanjenog broja spermatozoida.

Ako se zapušenost ne može rešiti hiruškim putem, spermatozoidi se mogu uzeti direktno iz testisa koristiti u postupcima potpomognute oplodnje. Na primer, izdvojeni spermatozoidi mogu se ubrizgati direktno u jajnu ćeliju kako bi se omogućila oplodnja. Na kraju, ni značaj promena životnih navika ne treba zanemariti. Istraživanja pokazuju da smanjenje unosa alkohola, prestanak pušenja, zdrava ishrana i redovno vežbanje mogu poboljšati šanse muškaraca da postanu očevi.

Kada posetiti lekara

U suštini, preporučuje se da, ako ti i tvoja partnerka bezuspešno pokušavate da ostvarite trudnoću godinu dana ili duže, potražite savet lekara. Ovaj period se obično koristi kao smernica jer oko 85 procenata parova ostvaruje trudnoću u roku od godinu dana redovnih nezaštićenih polnih odnosa.14

Ako imaš više od 35 godina, možda bi trebalo da se obratiš lekara i ranije, recimo nakon šest meseci pokušavanja, jer se plodnost prirodno smanjuje sa godinama.

Ako imaš simptome poput poteškoća sa ejakulacijom, smanjene seksualne želje ili nelagodnosti u predelu testisa, takođe je preporučljivo zakazati pregled kod lekara. Ovi simptomi mogu ukazivati na moguće probleme sa plodnošću.15

Izvori:

  1. https://my.clevelandclinic.org/health/articles/9117-male-reproductive-system
  2. https://www.medicalnewstoday.com/articles/325906#_noHeaderPrefixedContent
  3. https://www.hopkinsmedicine.org/health/wellness-and-prevention/overview-of-the-male-anatomy
  4. https://www2.nau.edu/gaud/bio301/content/spmtz.htm
  5. https://www.sciencedirect.com/topics/medicine-and-dentistry/bulbourethral-gland
  6. https://crh.ucsf.edu/about-fertility/conception
  7. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15367371/
  8. https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/male-infertility
  9. https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/infertility-in-men
  10. https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/infertility-in-men
  11. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/male-infertility/expert-answers/sperm-morphology/faq-20057760
  12. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562258/
  13. https://www.yalemedicine.org/conditions/male-infertility
  14. https://www.nhs.uk/conditions/infertility/
  15. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/male-infertility/symptoms-causes/syc-20374773